Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Klikom na “Prilagodi postavke” možete postaviti njihova ograničenja. Više informacija potražite u našoj Politici kolačića.

Pačić Junior na sastanku s profesorom

Vrijeme čitanja 5 min Dijeli

Razgovarali smo s dr. Matijom Svetinom, redovitim profesorom za razvojnu psihologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, o razlici između dječje igre i učenja te o tome što roditelji smatraju da bi njihova djeca morala znati.

1. Obično ono što koristi djeci povezujemo s pružanjem pomoći u razvoju određenih vještina (tjelesno lokomotorne, emocionalne, socijalne, kognitivne ili razvoju volje, odnosno potrebe za postignućem). Što razvijaju nove digitalne knjige s interaktivnim zadatcima Pačić Junior? Koristi li djetetu uistinu samo ono što ga može nečemu naučiti?

Ono što koristi djeci nije nužno povezano s didaktičnim ciljevima, npr. učenjem određene vještine, jer učinci koji proizlaze iz naših iskustava, u što ubrajamo i knjige, mogu biti generalizirani, preneseni na najrazličitije kontekste te nastati s vremenskim odmakom. To što sam kao učenik pročitao San ivanjske noći ili Don Quijotea ili su mi roditelji čitali bajke dok sam bio dijete, ne znači da će mi to izravno koristiti, iako mnogi to smatraju dobrim.

2. Što je s igrom? Kada je igra zabavna djeci? Što je djeci zabavno?

Igra je zanimljiva aktivnost zato što je dobrovoljna i ne zahtijeva postignuće. Ako dijete sastavlja stup od kocaka (ponajprije) zato što želi imati takav stup, onda ta aktivnost više nije igra, već rad. Bila bi igra ako bi sastavljao stup radi samog sastavljanja. Tako ni čitanje nije igra ako morate pročitati knjigu zato što su vam tako rekli u školi.

Ako dijete sastavlja stup od kocaka (ponajprije) zato što želi imati takav stup, onda ta aktivnost više nije igra, već rad.

3. Nove digitalne knjige s interaktivnim zadatcima pačića Juniora od djece zahtijevaju dozu motivacije, dozu ustrajnosti u radu. Kada zadatci postanu djeci toliko naporni da ih izbjegavaju i nikad ne dovrše?

Takva aktivnost može biti previše naporna djeci onda kada prestane biti igra i postane rad za koji nisu motivirani. To se može dogoditi ako su zadatci previše lagani ili teški ili pak nisu zanimljivi itd.

4. Digitalna knjiga Zelena ideja odlikuje se snažnom ekološkom notom jer se u njoj sade stabla, uči se strpljivosti prema polaganom ritmu prirode, sluša se pjev ptica, no i dalje je riječ o digitalnoj knjizi koja će, ako joj to uspije, zalijepiti djecu za ekran. Koliko dobro djeca primjenjuju vještine koje nauče preko knjiga, crtanih filmova ili računalnih igara na život izvan njihovih misli?

To je vrlo dobro pitanje. Raspoloživi podatci pokazuju da je česta interakcija s digitalnim zaslonima povezana s razvojem neuronskih mreža u djece, čime se trajno i nepovratno mijenja njihovo ponašanje. Još nam predstoji da preciznije utvrdimo koje su posljedice česte interakcije s digitalnim zaslonima i kako tehnologija utječe na ponašanje, npr. pozornost, komunikaciju, način traženja informacija, sposobnost obavljanja više zadataka odjedanput itd.

Još nam predstoji da preciznije utvrdimo koje su posljedice česte interakcije s digitalnim zaslonima i kako tehnologija utječe na ponašanje, npr. pozornost, komunikaciju, način traženja informacija, sposobnost obavljanja više zadataka odjedanput itd.

5. Jesu li digitalne knjige pačića Juniora ujedno i vodič za roditelje? Svojevrsni podsjetnik ili uputa što možemo raditi s djecom?

Zacijelo jesu. Roditelji, a pogotovo djeca, često i bez toga imaju mnogo ideja kako provesti vrijeme zajedno. Moramo odvojiti vrijeme za (kvalitetne) zajedničke aktivnosti.

Moramo odvojiti vrijeme za (kvalitetne) zajedničke aktivnosti s djecom.

6. Može li se nekako pomoći roditeljima u donošenju odluke ili priskočiti djeci u pomoć tijekom igre, surađivati s njima ili ih treba ostaviti da pokušaju sami riješiti zadatke? Jesu li interaktivni zadatci pačića Juniora namijenjeni samostalnom rješavanju? Zašto je samostalno rješavanje (kod roditelja i u knjigama o odgoju) toliko cijenjeno?

Djeca moraju samostalno obaviti stvari koje su sposobna obaviti sama. Trebamo im pomoći samo u zadatcima koje sami ne mogu obaviti. U to se ne ubraja čitanje knjiga, stoga je iznimno važno da kao roditelj čitate knjigu svojem djetetu ili ih čitate zajedno jer ovdje nije riječ samo o čitanju, već i o (kvalitetnom) zajedničkom provođenju vremena.

7. Kakvo računalno znanje zahtijevaju od djece digitalne knjige i interaktivni zadatci pačića Juniora?

Čini se da računalne vještine nisu bile problem kada je riječ o prvoj seriji knjiga.

8. Kolika je razlika u količini znanja koju posjeduju generacije roditelja i djece koja su ciljana skupina za čitanje digitalnih knjiga o pačiću Junioru? Koje su vještine možda postale važnije, a koje manje važne?

Čini mi se da je to više pitanje za budućnost. Tako je, primjerice, prije 10 godina na tržište izašao prvi pametni telefon, a mi ne znamo kako će e-knjige izgledati za 10 godina. Tehnologija se relativno brzo mijenja, a s njom i naši obrasci komunikacije.

Tehnologija se relativno brzo mijenja, a s njom i naši obrasci komunikacije.

9. Dugo se vremena govorilo o samosvjesnoj djeci, zatim o usredotočeno svjesnoj djeci, pa o empatiji, a iznenada se govori o postavljanju granica djeci koje nisu predviđene permisivnim odgojem. Kakvu djecu žele današnji roditelji?

Odgojne dogme nisu univerzalne. Imamo skupine roditelja, stručnjaka, online zajednica itd. koje primjerice vjeruju u tradicionalne odgojne obrasce i obiteljske vrijednosti i ostale koji imaju djelomično ili potpuno suprotne ideje o odgoju djece, dok se istodobno sve te ideje mijenjaju s vremenom, na što utječe način komunikacije, način traženja i filtriranja informacija na internetu te međusobno povezivanje ljudi sličnih mišljenja.

10. Bajke su društveno i politički korektne. Protagonisti se brinu o okolišu i jedni o drugima, empatični su i lijepo razgovaraju. Kako je onda moguće da unatoč takvim lijepim bajkama i dalje postoji tolika nesnošljivost među odraslima? Gdje i kako se to dogodi?

Nasilje ne nastaje zbog bajki. Bajke, između ostalog, odražavaju i duh vremena. Mnoge klasične bajke poput Pepeljuge, Crvenkapice, Ivice i Marice vrlo su nasilne. Svima su poznate, ali mi nisu poznati podatci o tome jesmo li nasilniji zbog njih.

Bajke, između ostalog, odražavaju i duh vremena. Mnoge klasične bajke poput Pepeljuge, Crvenkapice, Ivice i Marice vrlo su nasilne. Svima su poznate, ali mi nisu poznati podatci o tome jesmo li nasilniji zbog njih.

11. Da morate djeci i roditeljima kratko poručiti nešto inspirativno u vezi s time kakvi bi trebali biti i kako bi se trebali doživljavati, što biste im rekli?

Jednom mi je jedno dijete tijekom intervjua u vrtiću reklo da svaki čovjek ima vlastitu glavu s kojom misli. Time biste se trebali voditi kroz život.

S tom mišlju nastavite istraživati svijet, ostanite znatiželjni i otvarajte djeci vrata u svijet bajki. Bilo da su u digitalnom formatu ili tiskane, knjige su izvrstan alat za razvijanje mašte. Ne samo dječje, već i vaše. Posebno onda kada pustite vrijeme da teče. Još je bolje ako protječe zajedno s vašom djecom. Život je kratak, a djetinjstvo još kraće.

Više