Tako smo među prvim proizvođačima hrane koji su uveli metodologiju za ocjenjivanje ranjivosti sirovina i primjenjivati kontrolne mjere za smanjenje rizika od prevara. Time smo dodatno nadogradili svoj sistem bezbjedne hrane.

Šta je to prehrambena prevara?

Prehrambene prevare (ang. Food fraud) su lažne i namjerne radnje (tj. zamjena, razrjeđivanje ili dodavanje materijala, pogrešno predstavljanje proizvoda, prikrivanje porijekla…), prvenstveno u svrhu finansijske zarade, a njene posljedice mogu predstavljati velik rizik za naše zdravlje. Svakodnevno se pojavljuju nove vrste prevara, zato je veoma važno da redovno pratimo događaje na tržištu. Za utvrđivanje i smanjivanje nastanka tih rizika važna je i aktivna saradnja s našim dobavljačima, uspostavljanje dobrih odnosa i povjerenja i podizanje njihove svijesti o prevarama.

Kako kontrolišemo sirovine?

„Svaki materijal zahtijeva specifične kontrolne mjere. Mnoge već redovno provodimo za svaku pošiljku i pomoću godišnjeg praćenja. Takve mjere su naprimjer: ulazna kontrola, pregled paleta i plombi, senzorika i vizualna kontrola materijala, pregled analitičkih izvještaja, izjave dobavljača i usklađivanje specifikacija, laboratorijske analize u internim i vanjskim laboratorijama i drugo. Planiramo i razvoj brzih analitičnih metoda za otkrivanje prevara”, o tome su rekle Nataša Gladović, direktorica korporativnog upravljanja kvalitetom i Ornela Čebulec, tehnologinja kvaliteta. Metodologija je rezultat rada zaposlenih u korporativnom kvalitetu i operativnom kvalitetu svih poslovnih područja, a potvrdili su je vanjski saradnici iz DNV-a.

Prehrambene prevare u Evropi

Prevare u oblasti namirnica postaju sve veći problem u svjetskim prehrambenim lancima. Evropska komisija ocjenjuje da se zbog prevara i uništavanja namirnica koje slijede baci hrane u vrijednosti od 200 miliona evra godišnje, a taj broj je svake godine sve veći. Godine 2017. na evropskom tržištu je otkriveno 9800 tona lažne hrane vrijedne više od 230 miliona evra.

Najčešće prevare hrane

Ekstradjevičansko maslinovo ulje često se razrjeđuje jeftinijim i manje kvalitetnim uljima i dodaju mu se klorofil, bojila i arome.

Mlijeko i mliječni proizvodi česta su meta prevara, prvenstveno zbog sporne hemikalije, melamina. Afera je već ranije krenula u Kini i još uvijek traje. Iako je Evropska komisija zabranila uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Evropu, još uvijek se pojavljuju nelegalni uvozi mlijeka u prahu sa štetnom hemikalijom. Kozjem mlijeku se zbog finansijske koristi često dodaje kravlje mlijeko, a u Italiji se aktivno bore protiv prevara sa sirom mocarela di bufalo.

Med se često razrjeđuje dodavanjem šećera.

Meso i mesne prerađevine podložni su prevarama zbog dodavanja vode, nitrata i nitrita, kao i dodavanja mesa lošijeg kvaliteta.

Začini su na vrhu ljestvice namirnica koje najčešće podliježu prevarama, prvenstveno origano kojemu se dodaju sušeni listovi masline. Zanimljiva je činjenica da Turska svake godine izvozi 40% više origana od proizvedene količine. Čiliju i paprici se često dodaju zabranjena bojila, a biberu sjemenke papaje.

Voćni sokovi i drugi slični proizvodi s dodatim šećerima, bojilima i aromama, također se često nalaze na tržištu ili u lancu snabdijevanja. Dešava se da se dodaju sokovi jeftinijeg voća koje nije deklarisano.